bEzek 37:9+; Yo 3:8
cMt 3:11
dMk 16:17; Yo 7:37+, 14:16; Mbaŋ 4:31, 10:44+, 19:6
fIs 44:3; Ezek 39:29
gMbaŋ 21:9
hMt 24:29+, 27:45
iYoel 2:28+; Mbaŋ 4:12; Ro 10:13
jYo 5:36
kIs 53:10; Mbaŋ 4:28
lLu 24:5; Mbaŋ 3:15
mMbo 16:8+
n1King 2:10; Mbaŋ 13:35+
o2Sam 7:12+; Mbo 89:3+, 132:11
pMbo 16:10
qYo 14:26; Pil 2:9
rMbo 110:1
sHib 4:12
tMk 16:16; Lu 24:47; Mbaŋ 3:19
uIs 57:19; Yo 10:16; Mbaŋ 14:27; Ep 2:13+
vGa 1:4
wMbaŋ 5:12; 2Kor 12:12
xLu 12:33; Mbaŋ 4:32+; 2Kor 8:13

Acts 2

Avuvu Patabuaŋ izi inim

1Tiza pa sawa to Pentekos,
(2:1) Pentekos, nene lupuuŋ tiina eez to yes Yuda. Ivotvot pa ndaman to naol (Igham 23:16). Nene sawa to yes Yuda tipakur Maaron pa taitaiŋ to ivot padi. Yes tilup di pa Pasova le isob, ve mboŋ tamoot ru saaŋgul (50) inim ila, ghoro lupuuŋ to Pentekos ivot. Yes Grika tiwaat tamoot ru saaŋgul (50) ila taudi aliŋadi tighaze ‘pente.’ Tauto tiwaat lupuuŋ tonowen iza Pente-kos.


ve yes to tighur ila to Yesu, tilup di ila inadi ee moghon ve tinepneep.
2Mala maau ve tilooŋ mbeb avolutu inimale yaghur tiina kat ipul sambam ve izi inim le irau ruum lolo to tinepneep pani. b

3Ghoro tighita mbeb inimale yab yama ivot, ve ivalagi le irau yes tisob poghodi. c

4Ve Avuvu Patabuaŋ izeev di tisob, ve ipamundigin di ve tisavsaav ila ndug ndug aliŋadi. d

5Sawa tonenen, Yuda katindi to tineep irau ndug ndug, tinim tilup di izi Yerusalem paam. Ndiran tonowen matadi iŋgalŋgal Maaron, ve titaghon ŋgar toni.

6Mbeb to ivot ne, ival tiina tilooŋ avolutu. Tovenen tiketkeet tinim tighaze tighita. Tilooŋ saveeŋ to yes to Avuvu Patabuaŋ izeev di, le ruŋadi iza ve ŋgar todi isob. Pasa, yes eŋaeŋa tisob tilooŋ saveeŋ ila taudi aliŋadi kat. 7Tauto avodi ikaak, ve tikaal mbeb tonenen ŋgara tighaze: “Wai, ndiran to tisavsaav ne, yes tisob to Galilaia. 8Pughu vena to iit eŋaeŋa tasob talooŋ di tisavsaav ila tauud aliŋaad kat. Aghita. Saveeŋ to tisasavia we, nene inimale tamtoghon to paanu toit kat tisavsaav. 9Iit tonene, to ndug ee moghon maau. Iit pida to taan suruvu to Partia, Midia, ve Elam. Ve pida to Mesopotamia, Yudea, ve Kapadosia. Pida to Pontus ve Asia, 10ve pida to Pirigia, Pampilia, Isip, ve taan suruvu to Libia to ineep igharau Sairini, ve pida to mutu Krit, ve pida to taan suruvu to Arabia. Iit loomba pida taneep Rom ve tanim paam. Tamtoghon toit pida, yes Yuda kat. Ve iit pida, Yuda kat maau. Eemoghon tatoor ŋgar toit ila pa Maaron, ve tataghon yes Yuda pa suŋuuŋ todi. Eemoghon saveeŋ to ndiran tonowen tisasavia pa uraat ariaŋadi to Maaron, nene iit eŋaeŋa tasob talooŋa ila tauud aliŋaad kat.”

12Tovenen yes ival tonenen tisob avodi ikaak, ve tigham ŋgar naol. Ve tiwaghasonin di tighaze: “Wai, mbeb tonene, pughu vena?” 13Eemoghon tamtoghon pida tiŋiŋ ve tisaav tighaze: “Nowe avaat tighun vaen tiina, tauto tiwayoun avodi.”

Mos to Petrus ivotia pa sawa to Pentekos

14Petrus iyondyood toman ndita saaŋgul ve eez. Ye isaav pa ival tiina tonowen toman aliŋa tiina ighaze: “Yam tamtoghon to Yuda, ve yam pida to anim aneep izi Yerusalem paam, asob aghur taliŋamim payou pooi. Leso napaghazoŋan gham pa mbeb to ivot ne pughu ve aghazooŋ pani. 15Vena, yam aghaze tamtoghon tonene tighun tiina le ŋgar todi iwaghamgham? Maau. Aghita. Ŋgaramus mboŋmaagh. Ndag iza inim ŋgeeg sone. Sei ighunghun pa sawa tovene? 16Alooŋ. Mbeb to ŋgaramus ivot ne, nene itaghon Maaron aliŋa to muuŋ ye ivotia ila propet Yoel avo. Ighaze:

17‘Maaron isaav tovene: “Sawa muri
(2:17) Saveeŋ waaro ‘sawa muri,’ iŋarua taan sawa moghon maau. Nene sawa mala. Imundig pa sawa to Yesu imaat ve imundig pa mateeŋ, ve ila ila le taan sawa. Ghilalooŋ tiina to sawa muri, nene uraat to Avuvu Patabuaŋ. Sawa muŋgina, nene sawa to Maaron ipamundigin uraat toni ila iit tamtoghon sosood, ve igham yes Israel tivot. Ve sawa muri (o ‘sawa paghu’ o ‘last days’), nene sawa to ye ipasob uraat toni, ve saveeŋ mbuaaŋ toni to naol ne tighur anoŋa.

ighaze ivot, you pale narei Avuvug irau tamtoghon tisob.

Ghoro ndinatumim nditamoot ve ndiliva tinim propet, ve tivotia aliŋag pa tamtoghon.
Tovenen nditamoot tiam papaghu pale tighita mbeb pida ila tandagiiŋ.
Ve ndolman watwaat tiam pale tighita mbeb pida ila vibiiŋ. f
18You pale narei Avuvug irau mbesooŋa tiou tisob. Yes nditamoot ve ndiliva paam. Leso tinim propet, ve tivotia aliŋag pa tamtoghon. g
19Ve you pale nagham mbeb gharatooŋadi tintina pida tivot ila sambam paroŋania,
ve nagham mbeb gharatooŋadi tivot izi taan paam tinim ghilalooŋ pa tamtoghon.
Siŋ pale imaliŋ, ve yab ighan ndug ve mbuasa tiina iza le ikau ndug.
20Ndag pale ighaaz muul maau, ve ndug ndoroom.
Ve kaiyo pale ikaviaaŋ.
Ghoro sawa tiina to Ŋgeu Tiina ivot, ve ipatooŋ tapiri ve ŋguruba ivot ighazooŋ. h
21Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon tisob to titaŋ roran Maaron pa ulaaŋ, ye pale igham mulin di, ve tineep pooi.’ i
22“Tovenen yam nditamoot to Israel, aghur taliŋamim pooi pa saveeŋ tiou tonene. Yam awatag: Yesu to Nasaret igham uraat ariaŋadi ve mbeb gharatooŋadi tintina ila lolomim tinim ghilalooŋ payam, leso aghur ila aghaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Uraat naol to Maaron igham di tivot ila Yesu nima, nene ataam to Maaron ipaghazoŋani ighaze ye imbaaŋa to inim. j

23Ŋgar to ivot pa Yesu, Maaron igham ŋgar pani alok wa. Ye ighur Yesu ilat nimamim itaghon tau ŋgar toni. Tauto akisi ve aghuri ila yes Roma to tikankaan pa tutuuŋ toni ne nimadi, ve anadi tirabi izala ai pambarooŋ ve imaat. k

24Eemoghon Maaron igham mulini pa yabyabuuŋ to mateeŋ, ve ipamundigini. Pasa, mateeŋ irau ikisi ne maau. l

25Muuŋ, kinik David isavia saveeŋ pida to iza to Yesu. Ighaze:

‘Sawa isob, you naghita Maaron inepneep naghog ne.
Ye inepneep ila digeg waan ve ipapalot ghou.
Tovenen mbeb eta irau igham ghou ruŋag iza ne maau.
26Tauto lolog poia kat,ve napaiti ila avog toman tinig iza.
Lolog ru maau. Naneep ve naghur matag pa ulaaŋ tiom moghon.
27Pasa, yom irau upul murim payou, ve upul ghou namaat nazila ndug to mateeŋa ne maau.
You tamtoghon tiom patabuaŋ. Tovenen yom irau upul ghou namaat, ve patug imbuuz ila naal lolo maau.
28Yom upatooŋ ghou pa ataam to nepooŋ poia.
Ighaze naneep toman ghom, yom pale ugham ghou lolog poia le poia kat.’ m
29“Yo, yam toŋvetaz, you nasaav ghazooŋa payam: Timbuud David, ye imaat ve titavia alok wa. Indeeŋ sawa tonowen ve inim imuul aazne, naal toni inepneep toman ghiit izi ndug tonene. n

30Eemoghon David, ye propet to Maaron. Ve ye iwatag ighaze Maaron imbua saveeŋ tomani, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat ighaze ye pale ighur paghu toni eta inim kinik. Leso ana igham pooz inimale ye tau. o

31Maaron ipaghazoŋan David pa mbeb pida to muri pale tivot. Tauto ye isavia mundigiiŋ to Mesia, ve ighaze Maaron irau ipul muri pani, ve ipuli imaat ve izila ndug to mateeŋa maau. Ve irau paatu imbuuz ila naal lolo ne maau. p

32“Yesu to aazne nasasavia ne, Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa. Ve yei nisob tonene nighita pa matamai. Tauto nipariaaŋ saveeŋ toni. 33Ve Tama Maaron ighami iza ila pa sambam, ve ighuri ineep ila pa nima waan, ve igham Avuvu Patabuaŋ pani. Tauto aazne, Yesu ana isakia Avuvu tonowen inim irau ghei itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron. Avuvu tonenen, tauto inim pughu pa mbeb to aazne aghita ve alooŋa. q

34Timbuud David, ye iza ila sambam inimale Yesu maau. Eemoghon ye isavia mbeb to muri ivot pa Yesu ighaze:

‘Maaron isaav pa Tiina tiou ighaze: “Unum mbolem izi ila pa nimag waan,
35le irau natatan koiamŋa ve tapiridi isob kat, ve uvazag di ila aghem paroŋania.” ’ r
36Ghoro Petrus isaav ariaŋa padi ighaze: “Tovenen yam Israela asob irau awatag kat tovene: Yesu to yam arabi izala ai pambarooŋ ve imaat, tauto Maaron ighuri inim Tiina ve Mesia.”

Ival tiina tighur ila to Yesu

37Ival tiina tilooŋ saveeŋ tonene le iŋgal di. Tovenen tighason Petrus toman mbaŋooŋa pida tighaze: “Wai, nditoghamai, ighaze venen, pale nigham vena?” s

38Petrus ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam asob apul ŋgar tiam samsamia, atoor ŋgar tiam ila pa Maaron, ve agham ya ila Yesu Krisi iza. Leso Maaron ireu sosor tiam ilale, ve irei Avuvu Patabuaŋ payam. t

39Saveeŋ mbuaaŋ tonene ilat pa yam Israela toman ndinatumim, ve tamtoghon tisob to ndug ndug to tineep mala ne paam. Pasa, saveeŋ tonene iŋarua tamtoghon tisob to Tiina toit Maaron ipoi di pa tinim le.” u

40Petrus isavia saveeŋ tonene moghon maau. Ye isaav ariaŋa padi pa saveeŋ pida paam. Pasa, ighaze igham di titoor ŋgar todi ila pa Maaron. Tovenen isaav padi ighaze: “Ataŋ roran Maaron, leso igham mulin gham! Pa vene, alalemim toman ndiran samsamiadi to tinepneep pa sawa tonene.” v

41Sawa tonenen, tamtoghon irau ndiŋndiŋ tol (3000) ma venen tighur ila Petrus aliŋa, ve tigham ya. Tovenen yes paam tilooŋ tila lupuuŋ to Krisi.

Yes to tighur ila to Krisi muuŋ ne gabuadi

42Yes to tighur ila to Krisi, sawa naol, tighurghur taliŋadi pa saveeŋ to yes mbaŋooŋa tipatoot di pani, ve tighamgham ŋgar pani pooi. Ve tiwaulan di, ve tiluplup di pa suŋuuŋ toman ghanghaniiŋ. 43Maaron igham mbeb gharatooŋadi naol tivotvot ila yes mbaŋooŋa nimadi tinim ghilalooŋ pa tamtoghon, leso tighur ila to Krisi. Tovenen tamtoghon tisob to tighita Maaron tapiri, matughezaaŋ igham di. w

44Yes to tighur ila to Yesu, tisob lolodi ee moghon, ve tiwaulan di. Todi eta iŋguruut mbeb toni maau. Tighita mbeb todi tisob tighaze nene mbeb to ival tisob. 45Tovenen tigholgholia taan toman mbeb todi pida, ve tighamgham yaama pa yes to mbolaaŋ igham di. Tauto yes tisob ledi mbeb le irau di. x

46Ndag to naol ne, lolodi ve ŋgar todi ee moghon, ve tiluplup di ila Rumai Tiina nagho. Ve tiluplup di pa suŋuuŋ toman ghanghaniiŋ ila ruum todi todi paam. Sawa to tilup di pa ghanghaniiŋ, lolodi poia ve tipapait Maaron iza. Tauto tamtoghon tisob tighita di ve lolodi poia padi. Ve sawa isob, Tiina toit ighamgham uraat ila tamtoghon pida lolodi, leso igham mulin di. Tauto tighur ila to Yesu, ve tiŋgal yes to tighur ila muuŋ ne, le tinim ival kat.

Copyright information for TUCO